Crkva Sv. Križa – Konkatedrala Bjelovarsko-križevačke biskupije

Jedna od najstarijih sačuvanih zgrada u gradu, u pisanim izvorima spominje se već 1232. godine, ucrtana na starim mapama grada izvan gradskih zidina. Župna crkva od srednjeg vijeka do 1786. Od arhitektonskih detalja i inventara ranogotički portal i južni prozori (zazidani), iz kasnogotičke faze svetište s inventarom (ističe se portal s ubilježenom 1498. godinom). Jedinstveni barokni mramorni oltar Svetog Križa iz 1756. godine, rad Francesca Robbe, prenešen iz zagrebačke katedrale prilikom Bolleove neogotičke obnove. Početkom 20. stoljeća Crkva Sv. Križa obnovljena je uz poštivanje ranijih vrijednosti. Od 1914. godine, jedno od najvećih djela Otona Ivekovića, slika s prikazom „krvavog sabora“ širine preko osam metara krasi lik svetišta.

Adresa: ugao ulice Mojsija Baltića i Trga bana Lackovića, 48260 Križevci

Kontakt: 048 711 711

O nama

Turistička zajednica grada Križevaca, pravna je osoba čije su članice pravne i fizičke osobe u djelatnostima ugostiteljstva i turizma i s njima neposredno povezanim djelatnostima. Zajednicom upravljaju njezini članovi.

Zadaća Turističke zajednice je unapređivanje općih uvjeta boravka turista, promocija turističkog proizvoda i razvijanje svijesti o važnosti gospodarskim, društvenim i drugim učincima turizma i zaštite okoliša.

Kultura

U mnoštvu spomenika kulture, Križevci se ponose na vizuru svojih osam crkvenih tornjeva raspoređenih na prilazima gradu, tvoreći oko grada križ. U gradu i okolici nalaze se mnogobrojne znamenite građevine nastale u različitim vremenskim periodima u kojima se danas nalaze javne i kulturne ustanove. Križevci i okolica atraktivno su područje zanimljivih prirodnih, povijesnih i kulturnih resursa, parkova, jezera, tradicionalnih klijeti i vinograda.

Kontakt

Turistička zajednica grada Križevaca

 

 

Kontaktirajte nas putem web obrasca

Dobrodošli u Križevce

Križevci su jedan od najstarijih srednjovjekovnih gradova sjeverne Hrvatske. U pisanim dokumentima grad se prvi put spominje u ispravama kralja Bele III iz 1193. godine pod imenom Cris (Križ). Grad je u početku bio podijeljen na dva dijela: Gornji i Donji Križevac (Gornji i Donji grad). Prilikom osnutka Gornjega grada kao novog naselja, ban Stjepan dodjeljuje mu povlastice slobodne i kraljevske varoši. Bilo je to to 24. travnja 1252. godine i taj dan slavi se danas kao Dan grada.